Uljne mješavine: uporaba u industriji i proizvodnji biogoriva

Mješavine nerafiniranih ulja za kuhanje, poput suncokretovog ulja, ulja repice, sojinog ulja i lanenog ulja, kombinacija su različitih vrsta biljnih ulja koja nisu prošla proces rafinacije. Zahvaljujući tome zadržavaju svoje prirodne hranjive tvari, uključujući esencijalne masne kiseline, vitamine topive u mastima i minerale. Prirodna svojstva ovih ulja čine ih cijenjenima kako u prehrambenoj industriji tako iu drugim industrijskim sektorima, gdje njihove ekološke i zdravstvene dobrobiti sve više dobivaju priznanje.

Posljednjih godina mješavine nerafiniranih jestivih ulja našle su široku primjenu u industriji, posebice u proizvodnji biogoriva. Zahvaljujući svojoj svestranosti i izvrsnim parametrima, važan su element u težnji ka održivom razvoju, smanjenju emisije CO₂ i promicanju ekoloških rješenja u energetskom i kemijskom sektoru. Njihova rastuća popularnost dokaz je da prirodni proizvodi mogu igrati ključnu ulogu u industrijskoj i energetskoj transformaciji diljem svijeta.

MBF Group SA nudi atraktivne prilike za uvoz, prodaju i isporuku visokokvalitetnih mješavina ulja s istočnih tržišta, posebice iz Kazahstana. Ulja dostupna u našoj ponudi karakteriziraju izvrsni parametri koji zadovoljavaju zahtjeve kako industrijskog tako i prehrambenog sektora, te predstavljaju idealno rješenje za kupce koji traže pouzdane sirovine.

Suradnja s našim provjerenim partnerima na Istoku omogućuje nam da ponudimo proizvode po konkurentnim cijenama uz održavanje visokih standarda kvalitete. Pozivamo vas na suradnju i kontaktirajte MBF Group SA. Odgovorit ćemo na sva pitanja, prilagoditi ponudu individualnim potrebama i podržati Vas u realizaciji narudžbi.

Korištenje mješavina nerafiniranih ulja za kuhanje

Ove mješavine ulja mogu se koristiti u razne kulinarske i zdravstvene svrhe:

  • Prženje i pečenje : Ova ulja se mogu koristiti za prženje hrane, iako treba imati na umu njihove točke dimljenja. Ulje kanole često se preferira zbog visoke točke dimljenja.
  • Preljev za salatu : Nerafinirana ulja savršena su za pripremu preljeva za salatu, čime se čuva njihova hranjiva vrijednost.
  • Dodatak prehrani : Neka ulja, poput lanenog sjemena, bogata su omega-3 masnim kiselinama i mogu se koristiti kao dodaci prehrani za potporu zdravlju srca i krvotoka.
  • Priprema hladnih jela : Ove mješavine su idealne za hladna jela, kao što su salate ili umaci od majoneze, gdje se njihov okus i hranjiva svojstva iskorištavaju u potpunosti.

Zdravstvene koristi

Mješavine nerafiniranih biljnih ulja izvor su nezasićenih masnih kiselina i drugih vrijednih nutrijenata koji mogu podržati zdravlje srca, pomoći u regulaciji razine kolesterola i smiriti upalne procese u tijelu. Ipak, ključno je obratiti pozornost na sastav takvih mješavina kako bi se izbjegla ulja s visokim udjelom zasićenih masnih kiselina, poput palminog ili kokosovog ulja, koja mogu negativno utjecati na zdravlje. Redovita konzumacija kvalitetnih ulja može donijeti brojne dobrobiti za zdravlje, pod uvjetom da su odabrana svjesno i s pažnjom na njihov sastav.

Najpopularnije mješavine nerafiniranih ulja za kuhanje su mješavine koje često sadrže biljna ulja, kao što su:

  • Repičino ulje : Često je osnova mješavina zbog visokog udjela nezasićenih masnih kiselina. Cijenjen je zbog blagotvornog djelovanja na zdravlje krvožilnog sustava.
  • Suncokretovo ulje : Također popularno u mješavinama, bogato vitaminom E i omega-6 masnim kiselinama.
  • Sojino ulje : koristi se u mješavinama zbog svojih zdravstvenih svojstava i svestranosti.
  • Laneno ulje : poznato po visokom sadržaju omega-3 masnih kiselina, često se dodaje u mješavine za dodatnu hranjivu vrijednost.

Ove se mješavine često koriste kao jeftinije alternative maslacu, osobito u kontekstu rasta cijena maslaca. Sadrže različite kombinacije ulja koje daju blagotvorna svojstva i okus.

Nerafinirana jestiva ulja u industriji

Mješavine nerafiniranih jestivih ulja mogu se koristiti u industriji, uključujući proizvodnju biogoriva. Korištenje ovih ulja u energetskoj i kemijskoj industriji dobiva na važnosti, posebice u kontekstu težnji za održivim razvojem i smanjenjem emisije CO₂.

Primjena uljnih mješavina u industriji

  1. Proizvodnja biogoriva : Nerafinirana biljna ulja poput repičinog ili suncokretovog ulja mogu se preraditi u biodizel. Biodizel, dobiven iz biljnih ulja, ekološka je alternativa tradicionalnim fosilnim gorivima i može se koristiti u dizelskim motorima.
  2. Pokretanje industrijskih procesa : Mješavine ulja mogu se koristiti za napajanje peći za grijanje i druge industrijske opreme, što omogućuje povećanje energetske učinkovitosti proizvodnih pogona.
  3. Kružno gospodarstvo : U prehrambenoj industriji organski se otpad može pretvoriti u bioplin i potom koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. Ovaj pristup podupire ideju korištenja resursa na održiviji način.
  4. Upotreba u prijevozu : Mješavine biljnih ulja također se mogu koristiti kao biogoriva u prijevozu, pomažući u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Korištenje biodizela u kamionima jedan je od primjera korištenja ovih mješavina.

Prednosti korištenja mješavina ulja

  1. Smanjenje emisija CO₂ : Korištenje biogoriva temeljenih na mješavinama biljnih ulja, kao što su uljane repice, suncokretovo ulje ili sojino ulje, značajno pridonosi smanjenju emisija ugljičnog dioksida (CO₂) u usporedbi s fosilnim gorivima. U procesu izgaranja biogoriva oslobađaju se samo one količine CO₂ koje su uljarice upile tijekom svog rasta, što njihovu ravnotežu ugljika čini mnogo povoljnijom za okoliš. Osim toga, proizvodnja biogoriva može podržati lokalna gospodarstva smanjenjem ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i smanjenjem emisija povezanih s njihovim transportom. Uvođenje biogoriva u energetski i transportni sektor omogućuje tvrtkama ne samo smanjenje ugljičnog otiska, već i ispunjavanje sve strožih ekoloških propisa, što je ključno u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanju kvalitete zraka na globalnoj razini.
  2. Troškovna učinkovitost : Korištenje lokalnih izvora biogoriva temeljenih na mješavinama biljnih ulja može značajno poboljšati troškovnu učinkovitost tvrtki. Proizvodnja biogoriva iz dostupnih sirovina, kao što su ulje uljane repice, suncokreta ili soje, omogućuje vam smanjenje troškova uvoza skupih fosilnih goriva i smanjenje logističkih troškova povezanih s njihovim transportom na velike udaljenosti. Dodatno, proizvodnja biogoriva iz biljnih ulja često stvara nusproizvode, poput glicerina ili kolača, koji se koriste u drugim industrijama, npr. kozmetičkoj, prehrambenoj ili stočnoj industriji, što povećava profitabilnost cijelog procesa. Financijske koristi vidljive su i dugoročno zahvaljujući neovisnosti o fluktuacijama cijena nafte i povezanim tržišnim rizicima. Ulaganjem u lokalna biogoriva tvrtke mogu ne samo smanjiti troškove poslovanja, već i postići veću ekonomsku stabilnost i poboljšati svoju konkurentnost na tržištu.
  3. Potpora održivom razvoju : Primjena biogoriva temeljenih na mješavinama biljnih ulja podupire održivi razvoj, omogućujući tvrtkama da izgrade zeleniju sliku i prilagode se strožim ekološkim propisima. U vremenima sve većeg pritiska da se smanje emisije stakleničkih plinova i ograniči korištenje fosilnih goriva, tvrtke koje se odluče koristiti biogoriva mogu pokazati svoju predanost zaštiti okoliša i društvenoj odgovornosti. Ovakve aktivnosti često se pretvaraju u veće povjerenje među potrošačima, poslovnim partnerima i investitorima, što jača tržišnu poziciju i ugled tvrtke. Osim toga, održivi razvoj podržan biogorivima nije ograničen na smanjenje emisija – on također uključuje promicanje lokalnih gospodarstava, otvaranje radnih mjesta u sektoru obnovljive energije i korištenje obnovljivih sirovina. Sve to čini tvrtke koje ulažu u biogoriva predvodnicima promjena koje su nužne u procesu energetske transformacije i izgradnje klimatski neutralnog gospodarstva.

Mješavine nerafiniranih ulja za kuhanje imaju potencijal za široku primjenu u raznim industrijskim sektorima, pridonoseći energetskoj tranziciji i održivom razvoju. Proizvodnja biogoriva iz mješavina ulja, poput uljane repice, suncokreta ili soje, proces je koji može pridonijeti održivom razvoju i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Evo ključnih koraka i aspekata ovog procesa:

Faze proizvodnje biogoriva iz naftnih mješavina

Skupljanje i prerada sirovina

Proces proizvodnje biogoriva iz mješavina ulja započinje dobivanjem i preradom biljnih sirovina poput uljane repice, suncokreta ili soje. Uzgoj ovih biljaka igra ključnu ulogu u osiguravanju dovoljno sjemenki bogatih uljem. Nakon sazrijevanja usjevi se žanju strojno, npr. kombajnom, a potom se temeljito čiste od nečistoća poput prašine, biljnih ostataka ili kamenčića. U ovoj fazi koristi se specijalizirana oprema koja osigurava čistoću i kvalitetu sirovine koja je neophodna za daljnje procese prerade.

Očišćeno sjeme ide u proces ekstruzije koji se odvija u pužnim prešama. Mehaničko prešanje omogućuje ekstrakciju sirove nafte i lisne pogače – suhog nusproizvoda koji ima širok raspon primjena, uključujući stočnu hranu ili sirovinu za proizvodnju biomase. Sirova nafta je osnovni sastojak uljnih mješavina koje se koriste za proizvodnju biodizela, a dodatnu ekonomsku vrijednost imaju pogače. Cijeli proces ekstruzije odvija se bez upotrebe kemikalija, što ga čini ekološki prihvatljivim.

Gotova sirova nafta zatim se skladišti u tijesnim spremnicima koji je štite od oksidacije i pogoršanja kvalitete. U tom obliku može se transportirati do postrojenja za preradu nafte u biodizel. Dobro njegovani uvjeti skladištenja i transporta ključni su za održavanje parametara sirovine, što utječe na učinkovitost i kvalitetu konačnog biogoriva. Zahvaljujući odgovarajućoj pripremi sirovina, daljnje faze proizvodnje, kao što su transesterifikacija i pročišćavanje, mogu se provesti učinkovito i djelotvorno.

Transesterifikacija

Transesterifikacija je ključni korak u proizvodnji biodizela iz uljnih mješavina, u kojem se biljna ulja pretvaraju u metilne estere masnih kiselina, tj. biodizel, i glicerin kao nusprodukt. Proces počinje miješanjem sirove nafte s alkoholom, najčešće metanolom, u prisutnosti katalizatora kao što je natrijev ili kalijev hidroksid. Katalizator ubrzava kemijsku reakciju tijekom koje se trigliceridi sadržani u biljnim uljima razgrađuju na estere i glicerin. Reakcija zahtijeva odgovarajuće uvjete, poput odgovarajuće temperature, tlaka i preciznih omjera ulja, alkohola i katalizatora, kako bi se odvijala učinkovito i omogućila maksimalnu učinkovitost biodizela.

Oporavak i čišćenje

Oporaba i pročišćavanje biodizela je faza u kojoj se smjesa dobivena nakon transesterifikacije priprema za konačnu upotrebu kao visokokvalitetno motorno gorivo. U prvom koraku odvajaju se dvije glavne faze: lakši biodizel i teži glicerin, što se obično radi gravitacijskim metodama ili centrifugama kako bi se ubrzalo odvajanje. Biodizel se zatim temeljito pročišćava kako bi se uklonili ostaci alkohola, katalizatora i drugih nečistoća koje bi mogle utjecati na njegovu kvalitetu i radna svojstva. Proces pročišćavanja često uključuje pranje vodom, u kojem voda pomaže u taloženju topivih kontaminanata, i sušenje, koje uklanja vlagu iz biogoriva. Nakon sušenja, biodizel se filtrira kako bi se osigurala eliminacija finih čestica, što rezultira čistim i stabilnim konačnim proizvodom. Pročišćeno biogorivo zadovoljava rigorozne standarde kvalitete, poput EN 14214, pa se može koristiti i u čistom obliku i u mješavinama s tradicionalnim dizelskim gorivom, pridonoseći smanjenju emisija stakleničkih plinova i promicanju održivog razvoja.

Taloženje

Proces sedimentacije ima važnu ulogu u proizvodnji biodizela, omogućujući učinkovito odvajanje glicerina, koji je teža faza, od lakšeg biodizela. Nakon završene transesterifikacije, smjesa proizvoda odlazi u spremnike gdje, zahvaljujući razlici u gustoći, glicerin prirodno tone na dno. Sedimentacija je jednostavan i učinkovit proces koji ne zahtijeva naprednu opremu, samo dovoljno vremena da se slojevi jasno odvoje. Glicerin koji potone na dno tada se može lako ispumpati ili ispustiti, a biodizel ostaje na vrhu spremnika, spreman za daljnje pročišćavanje. Zahvaljujući ovom procesu, moguće je ne samo učinkovito upravljati nusproizvodima, već i minimizirati gubitke biodizela, čime se povećava ekonomska isplativost cijele proizvodnje. U jednostavnim i manjim postrojenjima, sedimentacija se može koristiti kao glavna metoda odvajanja, dok je u većim i naprednijim postrojenjima jedna od faza koja podržava druge tehnologije, kao što su centrifuge ili separatori.

Ispitivanje i korištenje

Ispitivanje i uporaba biodizela je završna faza proizvodnje, u kojoj se finalni proizvod podvrgava rigoroznim fizikalno-kemijskim ispitivanjima kako bi se osiguralo da zadovoljava sve standarde kvalitete potrebne za motorna goriva, poput europske norme EN 14214. Laboratoriji ispituju svojstva kao što su gustoća, viskoznost, sadržaj vode, ostaci sumpora i cetanski broj, koji određuju sposobnost biodizela da se učinkovito sagorijeva u dizelskim motorima. Nakon dobivanja pozitivnih rezultata ispitivanja, biogorivo se skladišti u odgovarajuće spremnike, odakle se može transportirati do krajnjih korisnika. Biodizel se može koristiti kako u čistom obliku, kao B100, tako i u mješavinama s tradicionalnim dizelskim gorivom u različitim omjerima, npr. B20 ili B7, ovisno o specifikacijama motora i radnim zahtjevima. Zahvaljujući svojim ekološkim karakteristikama, biodizel pridonosi smanjenju emisije stakleničkih plinova i poboljšanju kvalitete zraka, a pritom predstavlja važan element u težnji za održivim razvojem i energetskom transformacijom. Konačna uporaba biodizela pokriva širok raspon primjena, od cestovnog prometa do energetike i poljoprivrede, što naglašava njegovu univerzalnost i važnost za moderno gospodarstvo.

Korištenje biogoriva u industriji donosi niz značajnih prednosti koje utječu na operativnu učinkovitost, održivi razvoj i zaštitu okoliša. Evo najvažnijih:

  1. Smanjenje emisija stakleničkih plinova : Biogoriva emitiraju značajno manje ugljičnog dioksida (CO₂) i drugih zagađivača u usporedbi s fosilnim gorivima. Omogućuju postizanje ciljeva smanjenja emisije CO₂, što je ključno za strategije nulte emisije mnogih tvrtki.
  2. Povećanje energetske učinkovitosti : Biogoriva se mogu koristiti u procesima kogeneracije, što omogućuje istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije. Time se povećava ukupna energetska učinkovitost industrijskih postrojenja.
  3. Iskorištavanje organskog otpada : mnoga biogoriva, poput bioplina, mogu se proizvesti iz organskog otpada koji nastaje u prehrambenoj industriji i poljoprivredi. Pretvaranje tog otpada u energiju podržava kružno gospodarstvo i smanjuje količinu otpada koji se šalje na odlagališta.
  4. Stabilnost cijena goriva : prelazak na biogoriva smanjuje ovisnost o nafti, što može pomoći u stabilizaciji cijena goriva. Dugoročno, to također može smanjiti troškove poslovanja poduzeća.
  5. Potpora lokalnom gospodarstvu : Proizvodnja biogoriva stvara nova radna mjesta i podupire lokalnu poljoprivredu korištenjem biljnih i životinjskih sirovina. To pak pridonosi razvoju lokalnih zajednica.
  6. Usklađenost s ekološkim propisima : Tvrtke koje koriste biogoriva mogu se bolje pridržavati sve strožih ekoloških propisa, što poboljšava njihov imidž i konkurentnost na tržištu.
  7. Energetska budućnost : Biogoriva su sigurna alternativa fosilnim gorivima, a njihov razvoj može doprinijeti energetskoj transformaciji i dekarbonizaciji industrije, što je nužno u kontekstu globalnih klimatskih izazova.

Ukratko, uporaba biogoriva u industriji ne samo da doprinosi zaštiti okoliša, već donosi i gospodarske i društvene koristi, što ih čini privlačnom opcijom za mnoge gospodarske sektore. Kako bi proizvodnja biogoriva iz naftnih mješavina bila održiva i učinkovita, moraju se poduzeti mjere za rješavanje gore navedenih izazova kroz tehnološke inovacije, bolje upravljanje resursima i razvoj infrastrukture.