Masne kiseline: primjena, proizvodnja, biodizel

Masne kiseline su komponente masti koje se nalaze u mnogim prehrambenim proizvodima, biljnog i životinjskog podrijetla. Nalazimo ih u uljima, maslacu i masti. Naše tijelo može neke od njih proizvesti samo, ali većina dolazi iz onoga što jedemo. Različite vrste masnih kiselina imaju različita svojstva i namjene.

MBF Group SA također distribuira masne kiseline na domaća i strana tržišta, uglavnom na njemačko, češko, slovačko i druga tržišta. Kiseline se proizvode u istočnoeuropskim zemljama ili u Aziji (Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan, Turkmenistan i druge). Zahvaljujući opsežnim ugovorima u toj regiji, u mogućnosti smo ponuditi i implementirati provjeren, visokokvalitetan proizvod, u skladu sa specifikacijom, certifikatom o podrijetlu i certifikatom kvalitete.

Proizvodnja i uporaba masnih kiselina

Primjena masnih kiselina u industriji iznimno je široka i raznolika. Koriste se u mnogim granama proizvodnje zahvaljujući svojim jedinstvenim svojstvima. Evo nekih od najvažnijih područja primjene:

Kemijska industrija:

a) Proizvodnja deterdženata: masne kiseline su osnovni sastojak mnogih deterdženata kao što su sapuni i praškovi za pranje
b) Proizvodnja biogoriva: Masne kiseline se mogu koristiti za proizvodnju biodizela.

Prehrambena industrija:

a) Proizvodnja hrane: Masne kiseline su sastavni dio mnogih prehrambenih proizvoda, kao što su biljna ulja, maslac, margarin, mast. Daju proizvodima odgovarajuću konzistenciju, okus i energetsku vrijednost.
b) Dodaci hrani: služe kao emulgatori, stabilizatori i pojačivači okusa.

Kozmetička industrija:

a) Proizvodnja kozmetike: Masne kiseline su sastojci mnogih kozmetičkih proizvoda, kao što su sapuni, šamponi, kreme i balzami. Omekšavaju kožu, vlaže je i stvaraju zaštitni sloj na njoj.

Farmaceutska industrija:

a) Proizvodnja lijekova: Masne kiseline se koriste u proizvodnji mnogih lijekova, uključujući vitamine topive u mastima (A, D, E, K). Nosači djelatnih tvari: Služe kao prijenosnici djelatnih tvari u lijekovima, poboljšavajući njihovu apsorpciju.

Ostale upotrebe:

a) Tekstilna industrija: U proizvodnji tkanina koriste se masne kiseline koje im daju odgovarajuća svojstva.
b) Papirna industrija: Koriste se za proizvodnju papira, poboljšavajući njegovu kvalitetu.

Naši kupci posebno su zainteresirani za nabavu masnih kiselina za upotrebu u tehničkoj industriji. Kao što je već spomenuto, masne kiseline igraju ključnu ulogu u kemijskoj industriji, gdje se njihova jedinstvena fizikalno-kemijska svojstva koriste u različitim proizvodnim procesima. Naši izvođači ih koriste, između ostalog, za proizvodnju biogoriva. Evo detaljnog opisa njihove upotrebe:

1. Proizvodnja biogoriva.

Masne kiseline, posebice one dobivene iz biljnih ulja i životinjskih masti, mogu se preraditi u biodizel, koji predstavlja alternativni, obnovljivi izvor energije. Ovaj proces, poznat kao transesterifikacija, uključuje kemijsku reakciju u kojoj trigliceridi (glavne komponente ulja i masti) reagiraju s alkoholom – najčešće metanolom ili etanolom – u prisutnosti katalizatora, koji je obično natrijev hidroksid (NaOH) ili kalijev hidroksid (KOH). Kao rezultat te reakcije nastaje biodizel (metil ili etil esteri masnih kiselina) i nusprodukt – glicerin, koji se može koristiti u raznim industrijama, primjerice u kozmetičkoj ili farmaceutskoj industriji.

Biodizel dobiven postupkom transesterifikacije ima niz ekoloških i ekonomskih prednosti. Prije svega, to je obnovljivo gorivo koje se može proizvesti iz poljoprivrednih sirovina, poput uljane repice, sojinog ulja, palminog ulja ili rabljenog jestivog ulja. Osim toga, izgaranje biodizela emitira znatno manje sumpornih oksida (SOx), čestica i ugljikovodika u usporedbi s tradicionalnim fosilnim gorivima. Njegovo izgaranje također je praktički neutralno ugljični dioksid (CO₂) jer biljke koje se koriste za proizvodnju ulja apsorbiraju CO₂ iz atmosfere dok rastu.

Osim toga, biodizel ima višu točku paljenja od dizelskog goriva, što ga čini sigurnijim za transport i skladištenje. Zahvaljujući svojim svojstvima podmazivanja, biodizel također može smanjiti trošenje motora i produljiti njihov vijek trajanja.

Također je vrijedno spomenuti da se biodizel može koristiti u standardnim dizelskim motorima bez potrebe za većim tehničkim izmjenama, što ga čini privlačnom alternativom za ljude i tvrtke koji žele smanjiti svoj ugljični otisak. Međutim, postoje neki izazovi povezani s njegovom proizvodnjom i upotrebom, kao što su potencijalni problemi s niskom točkom smrzavanja biodizela, što može uzrokovati taloženje parafina i začepljenje filtara goriva na niskim temperaturama. Unatoč tim izazovima, biodizel ostaje jedna od najvažnijih alternativa fosilnim gorivima u potrazi za održivim razvojem i smanjenjem emisija stakleničkih plinova.

2. Proizvodnja deterdženta

Masne kiseline osnovni su sastojak mnogih deterdženata, uključujući sapune i praškove za pranje rublja. Zahvaljujući sposobnosti emulgiranja, ove kiseline omogućuju učinkovito uklanjanje prljavštine i masnoće s površine. Emulgatori, koji nastaju spajanjem masnih kiselina s alkoholom, ključni su za stvaranje stabilnih emulzija, što je važno u proizvodnji deterdženata.

3. Proizvodnja kozmetike

U kozmetičkoj industriji masne kiseline se koriste kao hidratantni sastojci i omekšivači u kremama, losionima i sapunima. Zahvaljujući svojstvima omekšavanja, ove kiseline pomažu u održavanju odgovarajuće razine hidratacije kože i stvaraju zaštitni sloj na njezinoj površini, što je važno u njezi kože.

4. Proizvodnja boja i lakova

Masne kiseline se također koriste u proizvodnji uljanih boja i lakova. Djeluju kao otapala i sastojci koji stvaraju film, što omogućuje postizanje željene konzistencije i trajnosti premaza boje. Zahvaljujući njima, boje imaju bolju adheziju i otpornost na vremenske uvjete.

5. Proizvodnja građevinskog materijala

Masne kiseline mogu se koristiti u proizvodnji raznih građevinskih materijala, poput voska za podove ili kreme za cipele. Ovi voskovi, dobiveni iz masnih kiselina, daju površinama sjaj i zaštitu od vlage i onečišćenja.

Masne kiseline se koriste u raznim kemijskim procesima koji su od ključne važnosti u industriji. Evo najvažnijih:

1. Esterifikacija.

Esterifikacija je proces u kojem masne kiseline reagiraju s alkoholom i stvaraju estere. Ovo je bazična reakcija za lipide, koja se odvija u kiseloj sredini i reverzibilna je. Ovaj proces je ključan u proizvodnji masti i ulja, koji su važni sastojci u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

2. Hidroliza.

Masne kiseline se također proizvode hidrolizom, koja može biti kisela ili bazična. Kisela hidroliza razgrađuje masti na glicerol i masne kiseline, dok alkalna hidroliza, poznata kao saponifikacija, pretvara masti u sapune. Ovi su procesi važni u proizvodnji sapuna i deterdženata.

3. Oksidacija.

Masne kiseline mogu biti podvrgnute procesima oksidacije, što je osobito važno u kontekstu njihove užeglosti. Oksidacija dovodi do stvaranja nepoželjnih kemijskih spojeva poput aldehida i ketona koji utječu na kvalitetu masti. Ovaj se proces prati kako bi se spriječilo pogoršanje organoleptičkih svojstava proizvoda.

4. Transesterifikacija.

Transesterifikacija je proces u kojem se masne kiseline pretvaraju u biodizel reakcijom s alkoholom, obično metanolom ili etanolom. Ovaj proces je ključan u proizvodnji biogoriva, što ga čini važnim iz ekološke perspektive.

5. Polimerizacija.

Masne kiseline također mogu polimerizirati, što dovodi do stvaranja složenijih kemijskih struktura. Polimerizacija se koristi u proizvodnji raznih materijala, uključujući voskove i lakove, koji se koriste u kozmetičkoj i građevinskoj industriji.

6. Emulgiranje.

Masne kiseline djeluju kao emulgatori, što je važno u stvaranju emulzija, odnosno mješavina dviju tekućina koje se međusobno ne miješaju, kao što su ulje i voda. Emulgiranje je ključno u proizvodnji mnogih kozmetičkih proizvoda, hrane i boja, gdje je postojanost emulzije važna za kvalitetu proizvoda.

Ukratko, masne kiseline se koriste u mnogim kemijskim procesima koji su ključni u raznim industrijama, od prehrambene do kozmetičke i kemijske. Njihova svestranost čini ih nezamjenjivom sirovinom u proizvodnji mnogih svakodnevnih proizvoda.

Što se tiče predviđanja cijena i tržišta u trgovini masnim kiselinama, ne postoje javno dostupni konkretni podaci i informacije. Iako su precizni podaci o budućnosti tržišta masnih kiselina ograničeni, možemo izvući neke važne zaključke na temelju trenutnih trendova:

1. Suncokretovo ulje kao ključni čimbenik: Očekivana stabilizacija ili povećanje proizvodnje suncokretovog ulja, posebice u Ukrajini, izravno će utjecati na cijene masnih kiselina dobivenih iz ove sirovine.

2. Povećana potražnja za mliječnim proizvodima: Povećana potražnja za mliječnim proizvodima kao što je maslac može dovesti do povećanja cijena mliječnih masnih kiselina.

3. Gnojiva i njihov utjecaj: Spora stabilizacija tržišta gnojiva, uključujući i dušična gnojiva čija je proizvodnja vezana uz masne kiseline, može rezultirati smanjenjem cijena ovih spojeva u drugoj polovici godine.

4. Zdravstveni trendovi pokreću potražnju: Rastuća svijest o zdravlju i povećana konzumacija hrane bogate omega-3, poput ribe, mogu dovesti do povećane potražnje i cijena za ove vrijedne masne kiseline.

Ukratko, situaciju na tržištu masnih kiselina u 2024. godini oblikovali će mnogi čimbenici, poput proizvodnje suncokretovog ulja, potražnje za mliječnim proizvodima, cijena gnojiva i zdravstvenih trendova. Možemo očekivati ​​i poskupljenja i sniženja cijena, ovisno o specifičnoj vrsti masne kiseline i prevladavajućim tržišnim uvjetima.

Drugim riječima, budućnost tržišta masnih kiselina je neizvjesna i ovisi o mnogim varijablama. Međutim, možemo očekivati ​​da će na cijene ovih spojeva utjecati i globalni (npr. oružani sukobi) i lokalni čimbenici (npr. vremenski uvjeti koji utječu na proizvodnju usjeva).