MBF Group
Tržište gnojiva u Europi prolazi kroz jednu od najvećih kriza posljednjih godina, pod snažnim utjecajem rasta cijena sirovina i geopolitičkih napetosti. Visoki troškovi proizvodnje, ograničene zalihe i logistički problemi uzrokuju vrtoglavi skok cijena, dovodeći poljoprivrednike i proizvođače u tešku situaciju. Osim toga, slabljenje eura povećava troškove uvoza, a rat u Ukrajini otežava isporuke s ključnih tržišta. Kao rezultat toga, cijela industrija gnojiva mora se suočiti s izazovima koji, bez odgovarajućih mjera, mogu dovesti do daljnje destabilizacije poljoprivrednog sektora.
Kriza najviše pogađa dušična gnojiva, poput uree, čije cijene brzo rastu zbog globalne potražnje i ograničenja proizvodnje. Poljoprivrednici u Europi, koji se bore s rastućim troškovima proizvodnje, obustavljaju otkup računajući na stabilizaciju cijena, što pak produbljuje probleme skladištenja i smanjuje dostupnost proizvoda na tržištu. Situacija je također pogoršana političkim akcijama i sankcijama koje imaju za cilj smanjiti ovisnost Europe o opskrbi Rusije i Bjelorusije.
MBF Group SA je dobavljač gnojiva od povjerenja, koji poljskom i tržištu Europske unije nudi širok raspon proizvoda najviše kvalitete, uključujući ureu klase A i B. Tvrtka je također specijalizirana za opskrbu dušičnim gnojivima, kao što su amonijev i kalcijev amonijev nitrat. (KAS), diamonijev fosfat (DAP), kao i kalijeva i miješana gnojiva. Zahvaljujući suradnji s renomiranim proizvođačima iz istočne Europe i Azije, MBF Group jamči konkurentne cijene i usklađenost proizvoda s europskim standardima kvalitete.. Tim MBF Grupe ne samo da osigurava stabilne opskrbe, već i fleksibilnost u prilagodbi ponude potrebama kupaca na tržištu gnojiva koje se dinamično mijenja. Tvrtka je idealan partner za poljoprivrednike i distributere koji traže pouzdane izvore opskrbe ključnim poljoprivrednim proizvodima.
Dramatična situacija na europskom tržištu mineralnih gnojiva
Europsko tržište gnojiva posljednjih se godina našlo u iznimno teškoj situaciji. Drastično povećanje cijena energetskih sirovina, prvenstveno prirodnog plina, u kombinaciji s poremećajima u opskrbnim lancima i geopolitičkim napetostima dovelo je do ozbiljnih problema u proizvodnji i distribuciji gnojiva. Posljedice ove krize osjećaju i proizvođači i poljoprivrednici, a posljedično i cjelokupno gospodarstvo.
Rastuće cijene plina – glavni katalizator krize
Glavni pokretač rasta cijena gnojiva nedvojbeno je naglo povećanje cijena prirodnog plina. Plin je ključna sirovina u proizvodnji dušičnih gnojiva, na koju otpada čak 60-80% troškova proizvodnje. Njegov značajan udio u troškovima znači da svaka promjena cijene plina izravno utječe na cijenu finalnog proizvoda. Povećanje cijena plina uzrokovano, između ostalog, povećana potražnja, ograničenja ponude i geopolitički sukobi prisilili su proizvođače gnojiva da podignu cijene svojih proizvoda kako bi održali profitabilnost.
Problemi s uvozom i niske zalihe
Osim poskupljenja energenata, na stanje na tržištu gnojiva utječu i problemi s uvozom. Sankcije nametnute Rusiji i Bjelorusiji, koje su bile važni dobavljači gnojiva za europsko tržište, ograničile su pristup tim proizvodima. Osim toga, poremećaji u opskrbnom lancu uzrokovani pandemijom COVID-19 i ratom u Ukrajini otežali su uvoz gnojiva iz drugih regija svijeta. Zbog toga se proizvođači i poljoprivrednici suočavaju s nedostatkom robe i moraju tražiti alternativne izvore opskrbe, što je često povezano s dodatnim troškovima i produljenim rokovima isporuke. Niske zalihe gnojiva u skladištima dodatno produbljuju problem dostupnosti i održavaju pritisak na cijene.
Slab euro – dodatno opterećenje
Slabljenje eura u odnosu na druge valute, posebice američki dolar, predstavlja još jedan izazov za europske proizvođače i uvoznike gnojiva. Većina transakcija na tržištu gnojiva denominirana je u dolarima, što znači da uz slab euro poskupljuje nabava gnojiva u inozemstvu. To se pak odražava na rast cijena gnojiva na domaćem tržištu i dodatno opterećuje proizvođače i poljoprivrednike.
Povećani troškovi proizvodnje gnojiva
Prirodni plin neizostavna je komponenta u procesu proizvodnje dušičnih gnojiva. Njegova je uloga toliko važna da se procjenjuje da je odgovorna za čak 60-80% ukupnih troškova proizvodnje ovih gnojiva. Dušikovi spojevi, koji su osnovni sastojak mnogih gnojiva, dobivaju se u procesima koji zahtijevaju velike količine toplinske energije, a koja se dovodi prirodnim plinom.
Povećanje cijene plina – izravan utjecaj na troškove proizvodnje
Posljednjih godina bilježimo značajan rast cijena prirodnog plina na svjetskim tržištima. Ovaj trend, uzrokovan, između ostalog, povećana potražnja, ograničenja ponude i geopolitički sukobi, imali su izravan utjecaj na troškove proizvodnje gnojiva. Proizvođači dušičnih gnojiva suočili su se s teškim izborom: ili podići cijene svojih proizvoda kako bi održali profitabilnost ili smanjiti proizvodnju.
Troškovi proizvodnje granulata uree – veliko povećanje
Urea je jedno od najvažnijih dušičnih gnojiva koje se široko koristi u poljoprivredi. Njegova je proizvodnja posebno energetski intenzivna, što ga čini iznimno osjetljivim na promjene cijena plina. Porast troškova plina posljednjih godina rezultirao je drastičnim povećanjem troškova proizvodnje granulata uree.
Analiza promjena troškova proizvodnje ureje od 2024. godine
Kako bismo bolje ilustrirali razmjere problema, vrijedi analizirati promjene u troškovima proizvodnje ureje od 2024. godine. [ Ovdje možete postaviti grafikon ili tablicu koja prikazuje dinamiku promjena u troškovima proizvodnje ureje tijekom vremena. ] Podaci pokazuju da su troškovi proizvodnje ovog gnojiva značajno porasli, što se izravno odrazilo na njegovu cijenu na tržištu.
Negativne marže za proizvođače i ograničenja proizvodnje
Učinci povećanja troškova
Drastično povećanje troškova proizvodnje gnojiva, posebice uree, dovelo je do situacije u kojoj su marže mnogih proizvođača postale negativne. To znači da su tvrtke prodavale gnojiva po tržišnim cijenama u gubicima. Ovakva situacija očito je dugoročno neodrživa i tjera proizvođače na teške odluke.
Ograničenja proizvodnje
Suočeni s rastućim troškovima i negativnim maržama, mnogi proizvođači odlučili su smanjiti proizvodnju gnojiva. Neke tvrtke potpuno su obustavile proizvodnju pojedinih vrsta gnojiva, što je dodatno produbilo problem dostupnosti ovih proizvoda na tržištu. Ograničenja proizvodnje imaju ozbiljne posljedice za poljoprivredu jer ograničavaju pristup poljoprivrednika potrebnim inputima.
Cijene gnojiva na početku 2025
Oštar porast cijena uree
Početak 2025. godine donio je šokantne vijesti za poljoprivrednike i proizvođače hrane. Cijene gnojiva, posebice uree, dosegnule su povijesno visoke vrijednosti. Ovaj rast prvenstveno su potaknuli čimbenici o kojima smo ranije govorili:
- Visoki troškovi proizvodnje: Kao što smo već spomenuli, rast cijena prirodnog plina, koji je glavna sirovina u proizvodnji dušičnih gnojiva, značajno je povećao troškove proizvodnje uree.
- Ograničena ponuda: Povećani troškovi proizvodnje prisilili su mnoge proizvođače da smanje proizvodnju ili je čak potpuno zaustave. To je, u kombinaciji s logističkim problemima, ograničilo ponudu gnojiva na tržištu.
- Povećana potražnja: Unatoč visokim cijenama, potražnja za gnojivima, posebno u predsjetvenom razdoblju, ostala je visoka. Poljoprivrednici su, želeći osigurati dobre žetve, bili prisiljeni kupovati gnojiva po znatno višim cijenama.
Utjecaj natječaja u Indiji na globalne cijene gnojiva
Indija, jedan od najvećih potrošača gnojiva u svijetu, redovito organizira velike natječaje za kupnju ovih proizvoda. Ovi natječaji imaju značajan utjecaj na cijene gnojiva na svjetskom tržištu.
U 2025. godini indijski natječaji pridonijeli su još većem rastu cijena uree. Povećana potražnja iz Indije dodatno je pritiskala cijene, što je dodatno pogoršalo situaciju na tržištu.
Logistički problemi u Iranu i njihov utjecaj na europsko tržište
Iran je jedan od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva. Logistički problemi kao što su sankcije, transportna ograničenja i oružani sukobi mogu značajno utjecati na izvoz gnojiva iz ove zemlje.
U 2025. logistički problemi u Iranu pridonijeli su ograničenju opskrbe gnojivima na europskom tržištu. Nestašica gnojiva iz Irana dodatno je povećala cijene drugih gnojiva, uključujući ureu, jer su proizvođači i uvoznici morali tražiti alternativne izvore opskrbe.
Utjecaj geopolitičke situacije
Rat u Ukrajini i njegove posljedice na transport i uvoz gnojiva
Rat u Ukrajini imao je značajan utjecaj na tržište gnojiva u Europi. Sukob je doveo do ograničenja ključnih transportnih pravaca kroz Crno more, koji su prije omogućavali jeftin i brz transport gnojiva. Dodatno, porasli su troškovi transporta i osiguranja isporuke, što je utjecalo na konačne cijene proizvoda. Napadi na energetsku infrastrukturu i proizvodne pogone u regiji Bliskog istoka, ključnoj za izvoz gnojiva, dodatno su pogoršali situaciju. Problemi s opskrbom iz Ukrajine i okolnih zemalja natjerali su europske uvoznike da traže alternativne izvore opskrbe, što stvara veće troškove.
Ovisnost Europe o gnojivima iz Rusije i Bjelorusije
Unatoč gospodarskim sankcijama, Europa se i dalje uvelike oslanja na gnojiva iz Rusije i Bjelorusije. Prema procjenama, u 2024. godini približno 36% gnojiva uvezenih u Poljsku došlo je iz tih zemalja, što je povećanje od 25% u odnosu na prethodnu godinu. To je rezultat nižih cijena proizvoda iz Rusije i Bjelorusije, koji su postali alternativa skupim gnojivima proizvedenim u Europi. Ova situacija izaziva zabrinutost zbog ovisnosti tržišta EU o opskrbi iz tih zemalja, što potkopava napore da se postane neovisno o istočnim tržištima.
EU sankcije i mjere za ograničavanje uvoza
Europska unija poduzela je korake za ograničavanje uvoza gnojiva iz Rusije i Bjelorusije uvođenjem sankcija i planiranjem novih antidampinških carina. Poljska, Litva, Latvija i Estonija aktivno lobiraju za uvođenje dodatnih naknada na ruska gnojiva u rasponu od 30 do 40 posto. Dodatno, Nacionalna porezna uprava u Poljskoj provodi aktivnosti usmjerene na praćenje tržišta i eliminaciju ilegalnog uvoza bjeloruskih proizvoda, što je donijelo prve rezultate – 70% trenutnog uvoza uree iz Bjelorusije je blokirano. Međutim, učinkovitost ovih mjera zahtijeva veću potporu ostalih članica EU, koje nisu uvijek voljne uvesti restriktivnije propise, posebno u južnoj Europi, gdje je ovisnost o uvozu iz Rusije jednako velika.
Geopolitička situacija i dalje je ključni čimbenik koji utječe na tržište gnojiva, a njezine dugoročne posljedice za europsku poljoprivredu mogle bi biti još veće u nadolazećim godinama.
Rastu cijene ostalih vrsta gnojiva
Domino efekt na tržištu gnojiva
Iako je urea jedna od najviše pogođenih povećanjem cijena gnojiva, problem nije ograničen samo na nju. Posljedični učinak rastućih troškova proizvodnje i ograničenja opskrbe također je doveo do značajnog porasta cijena drugih ključnih gnojiva.
Povećanje cijena za kalcijev amonijev nitrat, fosfate i kalij
- Kalcijev amonijev nitrat: ovo popularno gnojivo, koje sadrži i dušik i kalcij, esencijalne za poboljšanje strukture tla, također je postalo skuplje. Povećanje cijena plina, potrebnog za proizvodnju amonijaka, jednog od sastojaka kalcijevog amonijevog nitrata, pridonijelo je povećanju cijena ovog gnojiva.
- Fosfati: Fosfor je jedan od najvažnijih hranjivih tvari za biljke. Njegov nedostatak može dovesti do inhibicije rasta i razvoja biljaka. Cijene fosfata porasle su uglavnom zbog ograničenja opskrbe iz nekih regija svijeta i povećane potražnje.
- Kalij: Kalij igra ključnu ulogu u mnogim biljnim fiziološkim procesima, poput transporta vode i hranjivih tvari. Cijene potaše također su porasle, potaknute povećanjem troškova proizvodnje i ograničenjima opskrbe.
Nema razloga za pad cijena u proljetnoj sezoni
Proljetna sezona je razdoblje intenzivne gnojidbe, kada poljoprivrednici pripremaju polja za obradu. Tipično, tijekom tog razdoblja postoji povećanje potražnje za gnojivima, što može dodatno povećati cijene. Međutim, u 2025. godini, zbog stalno visokih troškova proizvodnje, ograničenja ponude i povećane potražnje, nije bilo naznaka da će cijene gnojiva značajno pasti.
Čimbenici koji utječu na održavanje visokih cijena gnojiva u proljetnoj sezoni:
- Nastavljeni visoki troškovi proizvodnje: troškovi energije, transporta i sirovina ostali su visoki, što je spriječilo proizvođače da značajno smanje cijene.
- Ograničene zalihe: Niske zalihe gnojiva u skladištima zbog prethodnih smanjenja proizvodnje i povećane potražnje ograničile su mogućnosti pregovaranja poljoprivrednika.
- Neizvjesnost oko budućnosti: Rat u Ukrajini, logistički problemi i nestabilna globalna ekonomska situacija stvorili su atmosferu neizvjesnosti koja je obeshrabrila proizvođače da smanje cijene.
Posljedice za poljoprivrednike
Visoke cijene gnojiva imale su ozbiljne posljedice za poljoprivrednike. Bili su prisiljeni ograničiti upotrebu gnojiva, što bi se moglo negativno odraziti na prinose i kvalitetu proizvodnje. Štoviše, povećanje troškova proizvodnje rezultiralo je značajno smanjenjem marži poljoprivrednika.
Porast cijena gnojiva nije bio ograničen samo na ureu. Cijene drugih ključnih gnojiva kao što su kalcijev amonijev nitrat, fosfati i kalij također su značajno porasle. Ovakvu situaciju uzrokovala je kombinacija čimbenika kao što su povećani troškovi proizvodnje, ograničenja ponude i povećana potražnja. Neizglednost brzog sniženja cijena gnojiva bila je ozbiljan izazov za poljoprivrednike i cjelokupnu poljoprivredno-prehrambenu industriju.
Reakcije tržišta i regulatorne mjere
Intervencije Nacionalne porezne uprave u Poljskoj
Poljska intenzivira aktivnosti usmjerene na stezanje tržišta gnojiva i ograničavanje uvoza proizvoda iz Rusije i Bjelorusije, koja je pod sankcijama. Nacionalna porezna uprava (KAS) nadzire tržište kako bi spriječila pokušaje zaobilaženja sankcija i nezakonitog uvođenja proizvoda na tržište EU. Proteklih mjeseci KAS je blokirao više od 70% uvoza uree iz Bjelorusije, čime se želi zaštititi domaće proizvođače gnojiva i osigurati pošteno tržišno natjecanje. Nekoliko tvrtki za trgovinu gnojivima koje su prekršile propise o sankcijama uvršteno je na listu sankcija Ministarstva unutarnjih poslova i uprave (MPUU) te im je zamrznuta imovina. Ove akcije važan su korak u borbi protiv nelojalne konkurencije i podupiru domaću industriju gnojiva.
Prijave za uvođenje antidampinških carina na ruska gnojiva
Kao odgovor na nepravedne cjenovne prakse iz Rusije i Bjelorusije, Poljska je zajedno s Litvom, Latvijom i Estonijom podnijela zahtjev Europskoj komisiji za uvođenje antidampinških carina na ruska gnojiva, posebice ureu. Predložene carine kretale bi se od 30 do 40 posto, čime bi se eliminirala cjenovna prednost proizvoda s Istoka koji se često nude ispod cijene europske proizvodnje. Ova radnja ključna je za stabilizaciju tržišta i zaštitu europskih proizvođača, poput Grupe Azoty, od nelojalne konkurencije. Iako prijedlog nailazi na otpor nekih država članica EU-a, Poljska aktivno radi unutar EU-a kako bi dobila podršku za ovo rješenje. Antidampinške pristojbe također su namijenjene podupiranju dugoročnog razvoja europske proizvodnje gnojiva.
Proširenje snižene stope PDV-a na gnojiva u Poljskoj
Kako bi ublažila učinke rasta cijena gnojiva za poljske poljoprivrednike, vlada je produljila sniženu stopu PDV-a na gnojiva od 8% do kraja ožujka 2025. Ova promjena, u početku uvedena kao privremeno rješenje, ima za cilj podržati poljoprivredni sektor suočen s rastućim troškovima proizvodnje. Štoviše, Ministarstvo financija razmatra trajno uvođenje snižene stope PDV-a za odabrane proizvode gnojiva, što bi moglo donijeti dodatne pogodnosti poljoprivrednicima i povećati konkurentnost poljskog poljoprivrednog sektora. Niži PDV također ima za cilj djelomično nadoknaditi veće troškove koji proizlaze iz globalnih povećanja cijena sirovina i transporta.
Prognoze za proljeće 2025
Očekivani porast potražnje poljoprivrednika i trgovaca
Proljeće je tradicionalno razdoblje intenzivnih priprema za nove usjeve. Poljoprivrednici, želeći osigurati dobre žetve, povećavaju kupnju gnojiva. U 2025., unatoč visokim cijenama, potražnja za gnojivima i dalje je bila velika. Nekoliko je čimbenika doprinijelo ovoj pojavi:
- Svijest poljoprivrednika: Poljoprivrednici su shvatili da su gnojiva neophodna za postizanje visokih prinosa, posebno u svjetlu promjenjivih klimatskih uvjeta i rastućih zahtjeva potrošača za kvalitetom proizvoda.
- Strah od budućih poskupljenja: Zbog straha od daljnjeg poskupljenja, mnogi poljoprivrednici odlučili su kupiti veće količine gnojiva kako bi se zaštitili za budućnost.
- Težnja za maksimiziranjem profita: Unatoč visokim troškovima gnojiva, farmeri su se nadali da će im visoke cijene poljoprivrednih proizvoda omogućiti pokrivanje dodatnih troškova vezanih uz gnojidbu.
Osim poljoprivrednika, povećanu potražnju bilježe i trgovci koji prodaju gnojiva. Želeći osigurati svoje marže, povećali su nabavu gnojiva, što je dodatno potaknulo rast cijena.
Rizik od daljnjeg povećanja cijena zbog niskih zaliha i troškova proizvodnje
Unatoč visokim cijenama, rizik daljnjeg poskupljenja gnojiva u proljetnoj sezoni 2025. bio je vrlo visok. Nekoliko je čimbenika pridonijelo održavanju ovog trenda:
- Niske zalihe: Mnoga su skladišta bila gotovo prazna zbog ograničene proizvodnje i povećane potražnje u prethodnim mjesecima. Niske zalihe značile su da su proizvođači imali manje fleksibilnosti u pregovaranju o cijenama.
- Nastavljeni visoki troškovi proizvodnje: Troškovi proizvodnje gnojiva, posebno onih povezanih s energijom, ostali su visoki. Sve dok troškovi proizvodnje nisu počeli padati, proizvođači nisu imali poticaja spuštati cijene.
- Geopolitička neizvjesnost: Oružani sukobi i geopolitičke napetosti i dalje predstavljaju značajne rizike za opskrbne lance gnojiva, povećavajući neizvjesnost o budućnosti cijena.
Proljeće 2025. bilo je izuzetno teško razdoblje za poljoprivrednike. Visoke cijene gnojiva, uzrokovane kombinacijom čimbenika kao što su povećani troškovi proizvodnje, ograničenja ponude i povećana potražnja, predstavljaju ozbiljan izazov za cjelokupnu poljoprivrednu industriju.
Sažetak: Što je sljedeće za tržište gnojiva?
Tržište gnojiva u Europi nalazi se na kritičnoj točki, gdje dinamičke promjene cijena sirovina, geopolitički sukobi i ekonomska nestabilnost značajno utječu na položaj proizvođača i potrošača. Kako bi se spriječila daljnja eskalacija problema, potrebno je odlučno djelovati kako na nacionalnoj tako i na razini EU.
Potrebne su mjere na razini EU-a za stabilizaciju tržišta
Europska unija suočava se s velikim izazovom osiguravanja stabilnosti tržišta gnojiva. Uvođenje učinkovitih sankcija na gnojiva iz Rusije i Bjelorusije, uz smanjenje ovisnosti o tim izvorima, trebalo bi postati prioritet za političare i regulatore. Trenutno Rusija izvozi značajne količine gnojiva u Europu, što je de facto način da se zaobiđu sankcije na prirodni plin, budući da su dušična gnojiva velikim dijelom derivat ove sirovine. EU mora razviti sveobuhvatne strategije koje će ne samo smanjiti uvoz gnojiva s istoka, već i podržati razvoj alternativnih izvora opskrbe, poput sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
Osim toga, uvođenje antidampinških pristojbi i drugih propisa koji štite proizvođače iz EU-a od nepoštene konkurencije ključno je za dugoročnu stabilnost. Međutim, ove radnje moraju biti podržane odgovarajućim mehanizmima potpore za poljoprivrednike koji osjećaju učinke rastućih troškova. Europska unija također bi trebala ulagati u inovacije i tehnologije koje će omogućiti da proizvodnja gnojiva bude održivija i manje ovisna o prirodnom plinu.
Važnost potpore domaćim proizvođačima gnojiva
Na nacionalnoj razini jednako je važna potpora domaćim proizvođačima gnojiva, poput Grupe Azoty u Poljskoj. Ti se proizvođači suočavaju s visokim troškovima sirovina, konkurentskim pritiskom jeftinijih uvoznih proizvoda i nestabilnošću tržišta. Stoga bi zemlje članice EU trebale uvesti programe financijske potpore, poput povlaštenih kredita, poreznih olakšica ili subvencija za ulaganja u inovativne proizvodne tehnologije.
Istodobno, treba se fokusirati na zaštitu domaćeg tržišta od poplave jeftinih gnojiva iz Rusije i Bjelorusije. U tu svrhu potrebne su radnje poput praćenja tržišta od strane poreznih institucija (kao što je Nacionalna porezna uprava u Poljskoj), uključujući nepoštene tvrtke na popisima sankcija i zamrzavanje njihove imovine. Potpora domaćim proizvođačima znači i ulaganja u istraživanje i razvoj, čime ćemo se osamostaliti od uvoznih sirovina i povećati konkurentnost europskih proizvoda na svjetskom tržištu.
Izlazak iz krize i izgledi za budućnost
Unatoč teškoj situaciji na tržištu mineralnih gnojiva, izlaza iz krize ima. Bit će ključno koordinirati akcije na međunarodnoj razini kako bi se razvili mehanizmi koji podržavaju razvoj održive poljoprivrede i proizvodnje gnojiva. Povećanje ulaganja u inovacije kao što su gnojiva proizvedena korištenjem zelene energije moglo bi značajno smanjiti ovisnost Europe o tradicionalnim sirovinama.
Istodobno, potrebno je povećati svijest poljoprivrednika o mogućnostima učinkovite uporabe gnojiva, čime će se smanjiti potražnja uz zadržavanje poljoprivredne produktivnosti. Odgovarajuće informativne kampanje i tehnološka podrška mogu pomoći u prilagodbi novih rješenja.
